Voda, elektroliti, tuširanje

Konju treba dovoljno vode, elektrolita i tuširanje
Budući da je ljeto vrijeme održavanja turnira, sportski konji izloženi su toplinskome stresu koji povećava rizik od dehidracije i hipertermije te može uzrokovati srčani i toplinski udar U uvjetima visoke temperature okoliša i visoke relativne vlažnosti zraka regulatorni mehanizmi tijela nastoje zadržati stalnu tjelesnu temperaturu tako da odvode suvišnu toplinu isparavanjem kroz površinu kože. Termoregulacija odvija se preko centra u mozgu koji dobiva informacije od termoreceptora s površine tijela i uključuje mehanizme krvožilnog i dišnog sustava koji će održati temperaturu tijela na odgovarajućoj razini, a temperaturu krvi koja opskrbljuje mozak za stupanj nižu.

Ako konj trenira u takvim uvjetima, njegov će organizam biti izložen dodatnome naporu da nakon treninga, u roku 10 do 30 minuta, uspostavi uobičajenu razinu rada srca i frekvenciju disanja te da spusti tjelesnu temperaturu na fiziološku razinu koja za odrasloga konja u mirovanju iznosi 37,5 do 38,5 stupnjeva Celzija. Tjelesna se temperatura nakon treninga može popeti i na 41 stupanj Celzija.>
Znojenje je fiziološki mehanizam
Znojenje je osnovni fiziološki mehanizam za odvođenje topline. Jednom kada dođe do pregrijavanja (omarice), javljaju se simptomi ubrzanoga disanja i rada srca i profuznoga znojenja. Ako se takvo stanje nastavi preko razine koju fiziološki mehanizmi mogu regulirati, dolazi do kolapsa, tj. toplotnog udara. Udar se može dvojako ispoljiti – s posljedicama na središnji živčani sustav, kada se povisi temperatura krvi koja opskrbljuje mozak, zakaže centar za termoregulaciju u mozgu i životinja gubi svijest ili kada dolazi do srčanog udara uslijed ubrzanoga rada srca i pada tlaka, zbog čega srce više ne može dovesti krv s periferije. Tada je potrebna hitna medicinska pomoć.
Kao prvu pomoć do dolaska veterinara potrebno je konju omogućiti pristup prostoru s dovoljnim strujanjem zraka, hladiti mu noge vodom i na vrat stavljati mokre ručnike ili vrećice s ledom. Posljedičnu dehidraciju i gubitak elektrolita nadoknadit će veterinar, nakon što otvori venski put i aplicira infuzijsku tekućinu s elektrolitima. Ako na vrijeme nije pružena pomoć, a već je došlo do gubitka svijesti ili srčanog udara, životinja je u smrtnoj opasnosti. Potrebno je čim prije intravenoznim putem aplicirati otopinu glukoze.
Važno je piti vodu
Potrebe se za unosom vode u organizam povećavaju. Pri srednjim temperaturama okoliša, do 21ºC, potrebe odrasloga netreniranog konja teškoga 500 kilograma iznose 30 do 36 litara. Kada temperatura okoliša poraste, i netrenirani konji gube tekućinu znojenjem, pa im je potrebna veća količina vode. Osim vode, konji znojenjem gube i zalihe elektrolita koji uvjetuju mnoge procese u organizmu. Preporučuje se vlasnicima konja, kao preventiva toplinskoga stresa i priprema za dane pojačanog treninga pri visokoj temperaturi okoliša, davanje konju komercijalnih pripravaka elektrolita u prahu koji se umiješaju u hranu. Ti pripravci sadrže ione natrija, kalija, klora, koji se gube znojenjem, zatim ione kalcija i magnezija, koji omogućuju živčano - mišićnu akciju, tj. kontrakciju mišića prijenosom živčanog impulsa na ciljnu mišićnu stanicu. Sadrže, nadalje, sulfatne i fosforne ione koji reguliraju ravnotežu iona izvan stanice i u njoj te omogućuju važne fiziološke procese i funkciju metabolizma.

U uvjetima pregrijavanja tijela mišićna vlakna gube tonus te se smanjuje voljna aktivnost za pokretanje mišića. Stoga, na treningu pri povišenoj temperaturi okoliša, konj troši čak 75 posto energije na odvođenje topline, a samo ostatak na voljnu akciju.
U organizmu krv koja opskrbljuje mozak hladi se u sinusu cavernosusu te postiže temperaturu za stupanj nižu nego u centralnom krvotoku. Na taj je način mozak konja prirodno zaštićen od pregrijavanja.
No, koja je to točka usijanja, iznad koje zakazuju svi fiziološki mehanizmi koji održavaju termoregulaciju?
Umor – pokazatelj stanja u tijelu

Umor je sljedeći zaštitni mehanizam koji sprečava toplinski udar. Mjerenja su pokazala da umor nastupa kada temperatura krvi u centralnom krvotoku dosegne 42,5 do 43 stupnja Celzija. Međutim, postoje stanja kod nekih konja zbog kojih zaštitni mehanizmi zakazuju. Kod poremećaja lučenja znoja zbog disfunkcije znojnih žlijezda, tzv. anhidrije, nema dovoljnog odvođenja topline, životinja se ne znoji i dolazi do opasnoga pregrijavanja jer se događa nezapaženo. Koža je suha, napeta i topla, za razliku od pregrijavanja kod zdravih konja koji se vidno znoje, a koža im se postupno hladi ispravanjem znoja, dok su na koži trupa istaknute raširene i ispunjene krvne žile.
tuširanje hladnom vodom

Mnogo je studija u kojima se nastojalo pronaći način da se povećaju efektivni mehanizmi termoregulacije konja. Metode se zasnivaju na prilagodbi konja na nepovoljne utjecaje povišene temperature okoliša kroz postupno povećanje treninga u takvim uvjetima.
Uređenjem prostora u kojem borave konji nastoji se osigurati dovoljna ventilacija i stalno strujanje zraka. Pristup automatskim pojilicama bolji je od pristupa neograničenoj količini vode. Nakon treninga obavezna je šetnja jer ako konj stoji, zbog nedovoljnoga strujanja zraka, temperatura tijela može mu još više porasti. Ne preporučuje se pokrivanje tijela dekom jer se tako onemogućuje isparavanje tekućine, posebice pri povećanoj vlažnosti zraka. Osim polijevanja nogu, preporučuje se i tuširanje konja hladnom vodom jer će se tako izravno uspostaviti odvođenje suvišne topline s površine kože.