Dermatofitoza napada najčešće kožu na mjestima koje pokriva sedlo ili na vratu, a glavni je klinički znak alopecija (područje bez dlake). Većina se konja sama oporavi od infekcije nakon nekoliko mjeseci, no izvor su zaraze za druge konje
Uzrok lošeg izgleda repa može biti i manjak esencijalnih masnih kiselina koje sprečavaju isušivanje i upalu kože
Kožne bolesti konja veoma su česte i uvijek su dijagnostički izazov za svakog veterinara praktičara. Glavni je razlog u tome što različite kožne bolesti (kojima je posve različiti uzročnik) mogu dati potpuno iste simptome, kliničku sliku i anamnezu. Mnogo je bolesti koje mogu prouzročiti svrbež i gubitak dlake, dok isto tako kvrge na koži mogu biti posljedica različitih uzročnika kožnih bolesti. Kao i kod drugih organskih sustava, pregled kože treba započeti uzimanjem anamneze. Zatim slijede druge specijalističke pretrage, kao što su uzimanje uzoraka, pregled kože biomikroskopom i analiza uzoraka u laboratoriju. Ovdje će biti riječi o gljivičnim bolestima kožnog sustava, budući da su one u posljednje vrijeme učestale među konjima koji žive u staji.
Dermatofitoza napada mlade konje
Dermatofitoza je najčešća gljivična bolest kože konja i jedna od najčešćih kožnih bolesti konja koji žive u staji. Bolest je rasprostranjena po cijelome svijetu, a najčešće se pojavljuje kod mladih konja. Uzročnici su gljivice Trichophyton equinum, Trichophyton mentagrophytes i Microsporum equinum. U našem klimatskom pojasu, čini se, postoji određena sezonska pojavnost ove kožne infekcije, pa je bolest češća u jesen i zimi. Dermatofitoza se prenosi izravnim kontaktom sa životinje na životinju ili najčešće zaraženim predmetima, kao što su npr. četke za čišćenje konja, krpe, podsedlice, pokrivači i sl. Inkubacija (vrijeme od infekcije do pojave prvih simptoma) može trajati i do šest mjeseci.
U posljednje se vrijeme u stručnoj literaturi sve češće ova bolest spominje kao zoonoza - bolest koja s konja može prijeći na čovjeka i na ljudskoj koži uzrokovati slične simptome. Stoga, pojavi li se ta bolest kod vašega konja, budite oprezni i primijenite jače higijenske mjere, kako se ne biste zarazili.
Najčešće se razbole konji stari do tri godine, no mogu se zaraziti i stariji. Bolesna su područja na konju najčešće na mjestima koje pokriva sedlo ili na vratu, a glavni je klinički znak alopecija (područje bez dlake).
U ranoj fazi bolesti dermatofitoza može nalikovati drugim kožnim bolestima, budući da na zaraženome mjestu možemo vidjeti gnojne kvržice ili osip. Ta su područja veoma osjetljiva na dodir. Nakon nekoliko dana nastane krasta i ljuštenje kože predstavlja tipični znak infekcije. Oštećenje na koži najčešće je kružnog oblika, oštro ograničenih rubova s posve normalnom dlakom oko oštećenoga mjesta.
Dlaka na analizu
Ranu fazu infekcije može pratiti i jak svrbež, no ovaj znak nije prisutan uvijek i stalno kod ove bolesti.
Dijagnoza se može postaviti pomoću tipičnih znakova kožne infekcije, no oni nisu uvijek prisutni te se preporučuje uzimanje uzoraka dlake s rubova oštećenog dijela kože i njihova laboratorijska obrada. Obrada obuhvaća specifičnu pripremu uzorka i proučavanje pod mikroskopom te nasađivanje dlake na specijale hranjive podloge na kojima se uzgajaju gljivice.
Kožne bolesti koje imaju slične kliničke znakove su: urtikarija, dermatofiloza, pemphigus i stafilokokni folikulitis.
Dermatofitoza je samolimitirajuća bolest, što znači da se većina konja sama oporavi od infekcije nakon nekoliko mjeseci. No, za to vrijeme konj može ostati bez velikih dijelova dlake i izvor je zaraze za druge konje, a potencijalno i ljude. Zbog toga se dermatofitoza konja liječi, najčešće uspješno.
Primjenjuje se lokalna terapija antimikoticima. Enikonazol i natamycin su izrazito učinkoviti, a na uzročnika djeluje i otopina povidon joda. U slučaju izrazito jakih infekcija može se primijeniti i sistemska terapija antimikoticima (grizeofluvin, itrakonazol). Sistemska je terapija dugotrajna i skupa.
Posljednjih se godina primjenjuje i cjepivo protiv dermatofitoze, koje može biti i terapijsko.
Početna stranica 
