Tema iz konja,prepisano iz časopisa,jer nisam našla na njihovom sajtu.meni je ovo bila jedna jako zanimljiva tema,i prepisala sam je u svoju knjižicu (tamo prepisuejm nešto najvažnije o konjima da en zaboravim,tipa bolesti,prehrana i tajko to,ali i parellija,AND i tako to..)Dodala sma još nešto o biljkama ...
Konji vole nisku travukada bismo konja pitali kako izgleda raj,opisao bi nepregledne zelene pašnjake.Otvoreni travnati prostori prirodan su okoliš konja u kojem će pronaći sve što mu je potrebmo za zdravu prehranu.Stoga mu trebamo omogućiti što češći boravak na pašnajku i uživanje u svežoj travi.Starim su konjima,primerice,i konjima od kojih ne tražimo veliki napor u radu i sportu,kvalitetna ispaša i seno sasvim dovoljan izvor belančevima i hranjivih materija,ugljenohidrata,vitamina i minerala.Ako enmamo kamo konja izvesti an pašu,možemo ga razveselititako što ćemo mu nakositi svežu travu i donesemo u ispust ili štalu.Konju dajte oniloko trave koliko će odmah pojesti,a ostatak uklonite jer bi mu ustajala trava mogla izazvati probavne smetnje.Kada želimo povećati energetsku vrednost prehrane,konju ćemo dati konecetriranu hranu-što veći napor od konja tražimo,veći će biti udeo konecentrirane hrane u jegovoj prehrani.naravno,zimi kada mu sveža trava nije dostupna,zamenićemo je senom i konc. hranom.
Dobre i loše biljke
Neke su trave bogate ugljenohidratima,neke mineralima,neke su konjima ukusnije od drugih,a neke otrovne pa čak i smrtonosne!najhranjivije su biljke pre nego što razviju seme,a dobro je znati da konji više vole nisku travu.
Dobre biljkeFestuca-vlasulja Vlasulju će konji žvakati samo ako ne pronađu ništa bolje.
http://en.wikipedia.org/wiki/Category:FestucaPoa annua-vlasnjača tj. obična livadna trava.
http://en.wikipedia.org/wiki/Poa_annuaLolium-ljulj
Engleski ljulj ili ljulj utrinac (Lolium perenne) i livadna vlasnjača (Poa pratensis)izrazito su pašnjačke vrste: odlično podnose ispašu, stvaraju gustu
tratinu, imaju odličan porast nakon ispaše, a u hranidbenom pogledu
izuzetno su kvalitetne.
Po nekom svojstvima dosta se razlikuju i o tome treba voditi računa kod zasijavanja ili nadosijavanja travnjaka.
1. TLO Eng.ljulj - Bolje uspijeva na srednje teškim i teškim tlima.
Podnosi široki raspon pH.
Liv.vlasnjača - Više joj odgovaraju lakša i srednje teška tla, odnosno prozračna tla.
Dobro podnosi kiselija tla, ali loše jače alkalna.
2. VLAGA ELJ - Preferira tla dobro opskrbljena vodom, a podnosi i mokrija tla.
Slabo podnosi sušu.
Pogoduje mu visoka vlažnost zraka.
LV - Najbolje uspijeva na tlima dobro opskrbljenim vlagom, ali bolje od e.lj. podnosi sušu.
I nakon jake suše brzo se oporavlja i počinje s intenzivnim porastom.
3. TEMPERATURA ELJ - Ne podnosi najbolje visoke tempeature i obično iznad 25-28°C prekida porast.
Osjetljiv je na golomrazice i dugotrajni debeli snježni pokrivač. Ipak,
u našim klimatskim uvjetima zime nisu ograničavajući čimbenik.
LV - Odlično podnosi hladnoću, kasne mrazove i dugotrajni debeli snježni pokrivač.
Dobro podnosi visoke temperature.
4. DUGOTRAJNOST, PRODORNOST, BRZINA RAZVOJA NAKON SJETVE ELJ - Na pašnjacima je dugotrajan, dok na sjenokošama koje se kose samo 2-3 puta godišnje nestaje nakon 2-3 godine.
Na sjenokošama se može vidjeti samo uz putove gdje je gaženje jače.
Nakon sjetve se brzo razvija i puni prinos daje već u drugoj godini.
Vrlo je prodoran i nakon sjetve jako potiskuje druge vrste. To je
opasno ako je zasijan na sjenokošama, jer nakon što potisne druge vrste
izumire i ostavlja gola mjesta.
LV - Dugotrajna je trava.
Nakon sjetve se sporo razvija i pune prinose daje nakon treće godine.
Na sjenokošama dobro popunjava "donji kat", ali je mogu potisnuti visoke vrste trava.
5. NAČIN KORIŠTENJA, PROLJETNI PORAST ELJ - Gotovo isključivo ispašom. Ipak, može se zasijavati i na
kratkotrajnim livadama (2-3 godine) zbog svog brzog razvoja i jeftinog
sjemena.
Treba paziti da ne isklasa, jer mu je u tom slučaju ponovni porast usporen.
Može klasati više puta tijekom vegetacije.
S vegetacijom kreće rano i kasno je završava. Zimi obično ostane zelen.
LV - Prvenstveno za ispašu, ali i na sjenokošama može biti korisna (u manjoj količini) jer zgušnjuje tratinu.
Prvih godina, dok se još razvija, ne treba je pretjerano i preduboko
ispasivati, odnosno treba paziti da se pašnjak ne optereti stokom.
To je izuzetno ukusna trava i stoka je selektivno pase, o čemu svakako treba voditi računa.
S vegetacijom kreće rano i dosta rano procvjeta, pa je za sijeno treba na vrijeme pokositi kako ne bi prestarjela.
Klasa jedanput u godini.
Nakon ispaše ponovni porast je intenzivan i sastoji se uglavnom od niskog, kvalitetnog lišća.
Tijekom toplijih zima ostaje zelena.
6. KVALITETA I PRINOSI Obje vrste su vrlo kvalitetne i u zelenom stanju i kao sijeno.
Potencijal prinosa veći je kod engleskog ljulja.
Obje vrste dobro reagiraju na gnojenje; livadna vlasnjača posebno dobro na stajnjak.
Obje vrste su ukusne, s time da je l.vlasnjača ukusnija.
7. SJETVA ELJ - prinosi sjemena su veliki i zato je sjeme jeftino, što je ujedno
i razlog da ga često siju i tamo gdje to i nije najprimjerenije.
Za zasijavanje jednog hektara treba cca 15-20 kg sjemena.
LV - Prinosi sjemena su niži i sjeme je skuplje.
Sjeme je vrlo sitno i najbolje klija ako je na površini zemlje; preduboka sjetva vrlo je štetna.
Potrebno je cca 6-10 kg sjemena za zasijavanje jednog hektara.
Okvirno, najpovoljniji rokovi za sjetvu su od 15.kolovoza do 10. rujna.
Nakon sjetve tlo treba obvezno povaljati kako bi sjeme došlo u dodir sa
zemljom i kako bi se uspostavila kapilarnost u gornjem sloju tla.
http://en.wikipedia.org/wiki/RyegrassTaraxacum officinale-maslačakLišće maslačka je hranjivo...
Dactylis glomerata-rdobrada
http://en.wikipedia.org/wiki/Orchard_grass/Dactylisglomerata.jpg" border="0" alt="" />
Chichorum intybus-Cikorijahttp://images.google.com/imgres?imgurl=http://www.paghat.com/images/chicory-augu.jpg&imgrefurl=http://www.paghat.com/chicory.html&usg=__XS0a9AdR5fzkD5hWuZBWva_FXKA=&h=245&w=325&sz=13&hl=en&start=3&um=1&tbnid=WEybv-Bf-5vZNM:&tbnh=89&tbnw=118&prev=/images%3Fq%3DChichorum%2Bintybus%26gbv%3D2%26um%3D1%26hl%3Den%26sa%3DNPhelum pratense-livadna mačica
http://en.wikipedia.org/wiki/Timothy_hayTrifolium repens-detelina
za to nisu ni ludi,to ej filo..:ja probala
http://en.wikipedia.org/wiki/White_cloverLoše biljkeKopriva žari,čičak bode,pa će ih konji izbegavati,dok će piriku i meduniku pasti,ali im neće pružiti hranjive suspstance koje su im potrebne.
Urtica dioica-kopriva
Carduus-čičak
Agropyran repens-pirka
Otrovne biljke
Smrt sa lišćem u ustima- Iako je većina otrovnih biljaka lošeg ukusa,postoji opsanost da će se konju ukus svideti i da će pretražiti celi pašnjak en bi li je pronašao.Zato budite brži i svaki tjedan pažljivbo pogledajte da li je izrasla neka otrovna biljka,te spalite ili iščušajte biljke.
Najopasnija je tisa.Otrovni su svi delovi čak i suvi,a uzrokuje naglu smrt.Konj može uginuti s ališćem u ustima!Ubojica je i sirak jer sadrži cijanid i nitrate koji uzrokuju gušenje.I svi delovi ukrasnoga zanivijeta su otrovni,posbno smeneke mogu usmrtiti konja jer mu razaraju živčani sustav i izazivaju komu.Lišće hrasta i žirovi uzrokuju zatvor,oštečuju bubrege,a veliki kostriš je otrovan čak i kada je suv i polako oništava jetru.Velebilje,posebno njegova bobica uzrokuje proširenje zenica i poremeti ravnotežu,a konj koji pojede preslicu teturat će i pasti.Od oštrice će konj postati opasan i nepredvidiv,a psotupno će se paralizirati.Stabljikom i cvetom krumpira može se ugušiti,a na suncu pozeleneli krompit može izazvati kolike.Ako konj pojede veliku količninu paprati,čak i u senu,stajat će svinutih leđa i raširenih nogu.Pljuskavica izaziva osetljivost kože,pa konj dobija opekline.
Iako su prokuhane semenke lana odličan laksativ,sirove su otrovne kao i uvenula biljka.Žabnjak osušen u senu će izavati loše posledice,a otrovan je i kada je svež.
Laburnum vossi-zaniovijet
Sorgum vulgare-sirak
Taxus baccata-tisa