Tema iz konja,prepisano iz časopisa,jer nisam našla na njihovom sajtu.meni je ovo bila jedna jako zanimljiva tema,i prepisala sam je u svoju knjižicu (tamo prepisuejm nešto najvažnije o konjima da en zaboravim,tipa bolesti,prehrana i tajko to,ali i parellija,AND i tako to..)Dodala sma još nešto o biljkama ...
Konji vole nisku travu
kada bismo konja pitali kako izgleda raj,opisao bi nepregledne zelene pašnjake.Otvoreni travnati prostori prirodan su okoliš konja u kojem će pronaći sve što mu je potrebmo za zdravu prehranu.Stoga mu trebamo omogućiti što češći boravak na pašnajku i uživanje u svežoj travi.Starim su konjima,primerice,i konjima od kojih ne tražimo veliki napor u radu i sportu,kvalitetna ispaša i seno sasvim dovoljan izvor belančevima i hranjivih materija,ugljenohidrata,vitamina i minerala.Ako enmamo kamo konja izvesti an pašu,možemo ga razveselititako što ćemo mu nakositi svežu travu i donesemo u ispust ili štalu.Konju dajte oniloko trave koliko će odmah pojesti,a ostatak uklonite jer bi mu ustajala trava mogla izazvati probavne smetnje.Kada želimo povećati energetsku vrednost prehrane,konju ćemo dati konecetriranu hranu-što veći napor od konja tražimo,veći će biti udeo konecentrirane hrane u jegovoj prehrani.naravno,zimi kada mu sveža trava nije dostupna,zamenićemo je senom i konc. hranom.
Dobre i loše biljke
Neke su trave bogate ugljenohidratima,neke mineralima,neke su konjima ukusnije od drugih,a neke otrovne pa čak i smrtonosne!najhranjivije su biljke pre nego što razviju seme,a dobro je znati da konji više vole nisku travu.
Dobre biljke
Festuca-vlasulja
Vlasulju će konji žvakati samo ako ne pronađu ništa bolje.
http://en.wikipedia.org/wiki/Category:Festuca

Poa annua-vlasnjača tj. obična livadna trava.
http://en.wikipedia.org/wiki/Poa_annua

Lolium-ljulj
Engleski ljulj ili ljulj utrinac (Lolium perenne) i livadna vlasnjača (Poa pratensis)
izrazito su pašnjačke vrste: odlično podnose ispašu, stvaraju gustu
tratinu, imaju odličan porast nakon ispaše, a u hranidbenom pogledu
izuzetno su kvalitetne.


Po nekom svojstvima dosta se razlikuju i o tome treba voditi računa kod zasijavanja ili nadosijavanja travnjaka.



1. TLO



Eng.ljulj - Bolje uspijeva na srednje teškim i teškim tlima.

Podnosi široki raspon pH.



Liv.vlasnjača - Više joj odgovaraju lakša i srednje teška tla, odnosno prozračna tla.

Dobro podnosi kiselija tla, ali loše jače alkalna.



2. VLAGA



ELJ - Preferira tla dobro opskrbljena vodom, a podnosi i mokrija tla.

Slabo podnosi sušu.

Pogoduje mu visoka vlažnost zraka.



LV - Najbolje uspijeva na tlima dobro opskrbljenim vlagom, ali bolje od e.lj. podnosi sušu.

I nakon jake suše brzo se oporavlja i počinje s intenzivnim porastom.



3. TEMPERATURA



ELJ - Ne podnosi najbolje visoke tempeature i obično iznad 25-28°C prekida porast.

Osjetljiv je na golomrazice i dugotrajni debeli snježni pokrivač. Ipak,
u našim klimatskim uvjetima zime nisu ograničavajući čimbenik.


LV - Odlično podnosi hladnoću, kasne mrazove i dugotrajni debeli snježni pokrivač.

Dobro podnosi visoke temperature.



4. DUGOTRAJNOST, PRODORNOST, BRZINA RAZVOJA NAKON SJETVE



ELJ - Na pašnjacima je dugotrajan, dok na sjenokošama koje se kose samo 2-3 puta godišnje nestaje nakon 2-3 godine.

Na sjenokošama se može vidjeti samo uz putove gdje je gaženje jače.

Nakon sjetve se brzo razvija i puni prinos daje već u drugoj godini.

Vrlo je prodoran i nakon sjetve jako potiskuje druge vrste. To je
opasno ako je zasijan na sjenokošama, jer nakon što potisne druge vrste
izumire i ostavlja gola mjesta.


LV - Dugotrajna je trava.

Nakon sjetve se sporo razvija i pune prinose daje nakon treće godine.

Na sjenokošama dobro popunjava "donji kat", ali je mogu potisnuti visoke vrste trava.



5. NAČIN KORIŠTENJA, PROLJETNI PORAST



ELJ - Gotovo isključivo ispašom. Ipak, može se zasijavati i na
kratkotrajnim livadama (2-3 godine) zbog svog brzog razvoja i jeftinog
sjemena.
Treba paziti da ne isklasa, jer mu je u tom slučaju ponovni porast usporen.

Može klasati više puta tijekom vegetacije.

S vegetacijom kreće rano i kasno je završava. Zimi obično ostane zelen.



LV - Prvenstveno za ispašu, ali i na sjenokošama može biti korisna (u manjoj količini) jer zgušnjuje tratinu.

Prvih godina, dok se još razvija, ne treba je pretjerano i preduboko
ispasivati, odnosno treba paziti da se pašnjak ne optereti stokom.
To je izuzetno ukusna trava i stoka je selektivno pase, o čemu svakako treba voditi računa.

S vegetacijom kreće rano i dosta rano procvjeta, pa je za sijeno treba na vrijeme pokositi kako ne bi prestarjela.

Klasa jedanput u godini.

Nakon ispaše ponovni porast je intenzivan i sastoji se uglavnom od niskog, kvalitetnog lišća.

Tijekom toplijih zima ostaje zelena.



6. KVALITETA I PRINOSI



Obje vrste su vrlo kvalitetne i u zelenom stanju i kao sijeno.

Potencijal prinosa veći je kod engleskog ljulja.

Obje vrste dobro reagiraju na gnojenje; livadna vlasnjača posebno dobro na stajnjak.

Obje vrste su ukusne, s time da je l.vlasnjača ukusnija.



7. SJETVA



ELJ - prinosi sjemena su veliki i zato je sjeme jeftino, što je ujedno
i razlog da ga često siju i tamo gdje to i nije najprimjerenije.
Za zasijavanje jednog hektara treba cca 15-20 kg sjemena.



LV - Prinosi sjemena su niži i sjeme je skuplje.

Sjeme je vrlo sitno i najbolje klija ako je na površini zemlje; preduboka sjetva vrlo je štetna.

Potrebno je cca 6-10 kg sjemena za zasijavanje jednog hektara.



Okvirno, najpovoljniji rokovi za sjetvu su od 15.kolovoza do 10. rujna.

Nakon sjetve tlo treba obvezno povaljati kako bi sjeme došlo u dodir sa
zemljom i kako bi se uspostavila kapilarnost u gornjem sloju tla.
http://en.wikipedia.org/wiki/Ryegrass

Taraxacum officinale-maslačak

Lišće maslačka je hranjivo...
Dactylis glomerata-rdobrada
http://en.wikipedia.org/wiki/Orchard_grass
/Dactylisglomerata.jpg" border="0" alt="" />
Chichorum intybus-Cikorija
http://images.google.com/imgres?imgurl=http://www.paghat.com/images/chicory-augu.jpg&imgrefurl=http://www.paghat.com/chicory.html&usg=__XS0a9AdR5fzkD5hWuZBWva_FXKA=&h=245&w=325&sz=13&hl=en&start=3&um=1&tbnid=WEybv-Bf-5vZNM:&tbnh=89&tbnw=118&prev=/images%3Fq%3DChichorum%2Bintybus%26gbv%3D2%26um%3D1%26hl%3Den%26sa%3DN

Phelum pratense-livadna mačica
http://en.wikipedia.org/wiki/Timothy_hay

Trifolium repens-detelina
za to nisu ni ludi,to ej filo..:ja probala
http://en.wikipedia.org/wiki/White_clover

Loše biljke
Kopriva žari,čičak bode,pa će ih konji izbegavati,dok će piriku i meduniku pasti,ali im neće pružiti hranjive suspstance koje su im potrebne.
Urtica dioica-kopriva
Carduus-čičak
Agropyran repens-pirka
Otrovne biljke
Smrt sa lišćem u ustima- Iako je većina otrovnih biljaka lošeg ukusa,postoji opsanost da će se konju ukus svideti i da će pretražiti celi pašnjak en bi li je pronašao.Zato budite brži i svaki tjedan pažljivbo pogledajte da li je izrasla neka otrovna biljka,te spalite ili iščušajte biljke.
Najopasnija je tisa.Otrovni su svi delovi čak i suvi,a uzrokuje naglu smrt.Konj može uginuti s ališćem u ustima!Ubojica je i sirak jer sadrži cijanid i nitrate koji uzrokuju gušenje.I svi delovi ukrasnoga zanivijeta su otrovni,posbno smeneke mogu usmrtiti konja jer mu razaraju živčani sustav i izazivaju komu.Lišće hrasta i žirovi uzrokuju zatvor,oštečuju bubrege,a veliki kostriš je otrovan čak i kada je suv i polako oništava jetru.Velebilje,posebno njegova bobica uzrokuje proširenje zenica i poremeti ravnotežu,a konj koji pojede preslicu teturat će i pasti.Od oštrice će konj postati opasan i nepredvidiv,a psotupno će se paralizirati.Stabljikom i cvetom krumpira može se ugušiti,a na suncu pozeleneli krompit može izazvati kolike.Ako konj pojede veliku količninu paprati,čak i u senu,stajat će svinutih leđa i raširenih nogu.Pljuskavica izaziva osetljivost kože,pa konj dobija opekline.
Iako su prokuhane semenke lana odličan laksativ,sirove su otrovne kao i uvenula biljka.Žabnjak osušen u senu će izavati loše posledice,a otrovan je i kada je svež.
Laburnum vossi-zaniovijet
Sorgum vulgare-sirak
Taxus baccata-tisa

dodam i ja neke...
Senecio jacobaea (veliki kostriš)
-Otrovan čak i kad je suh, premda je tada ukusniji. Učinak je kumulativan- fibroza jetre i njezino akutno otkazivanje



Quercus (hrast)
-Lišće i žirovi su otrovni, vjerojatno jer sadrže taninsku kiselinu. Uzrokuju konstipaciju i oštećuju bubrege


Atropa belladonna(velebilje)
Sadrži atropin koji širi zjenice, što je znak trovanja. Otrovan konj vjerojatno neće moći stajati na nogama. Bobica velebilja je vrlo otrovna



Solanum tuberosum (krumpir)
Nemojte biti u iskušenju dati konju krumpir jer se može ugušiti i, ako krumpir poeleni zbog izloženosti suncu,dobiti kolike...


Pteridium (bujad)
-Otrovna u velikim količinama, čak i osušena u sijenu. Otrovan konj će stajati svinutih leđa i raširenih nogu te će biti sve pospaniji..


Linum usitatissimum (lan)
-Otrovne su i sjemenke i uvenula biljka. Sjemenke prokuhajte i dajte ih konju kao laksativ..


Hypericum (pljuskavica)
Uzrokuje pretjeranu osjetljivost bijele kože na svjetlost, pa konj dobiva bolne opekline..


Ranunculus (žabnjak)
-Žabnjak je osrednje otrovan kad je živ. Osušen, primjerice u sijenu, nije otrovan
-jarkožuti cvijetovi upozoravaju životinje da nije jestiv


Oxytropis splendens (oštrica)
-Cijela biljka je otrovna. Otrovani konj postaje nepredvidljiv i opasan, te postupno postaje paraliziran.


Equisetum (preslica)
-Raste na vlažnim, bogatim tlima. Konj otrovan preslicom će teturati i naposljetku pasti..

denc...linkovi proširuju stranicu...bar meni.......

i meni..i to full..al sam mislila da opet samo meni XD ..inace,lilika super napisano ...

sad sam tek vidila ovo.. super!
Sad konacno proljecee..
sve je pocelo zelenit, koliko traveee
kobila uziva, po cijele dane samo jede
cula sam da nije dobro pustat koja ujutro na livadu,dok je jos rosa, jer da steti? je istina? cemu steti? moze doc do kolike ili..?
=)

evo novi dio koji smo ogradili :DD





i evo vam dicholine:)

opa,super. dichi je prava mackica )

aaa
predobro ti jee
dičolina je zakon.
lepaa

tnx.curke